Poznat i kao bunjevački govor, bunjevački jezik smatra se jezikom kojim se sporazumevaju Bunjevci, etnička grupa koja živi najpre na teritoriji Bačke, i to oko grada Subotice. Izuzev na području Bačke, Bunjevaca ima i u Banatu, zatim na teritoriji susedne Mađarske, kao i u Baranji, koja se prostorno nalazi između teritorija Hrvatske i Mađarske.
U pitanju je štokavsko narečje ikavskog izgovora, koje se piše latinicom, pa je govornicima srpskog jezika veoma blizak i razumljiv. Na teritoriji grada Subotice, koji je najseverniji u Republici Srbiji, bunjevački jezik nalazi se i u zvaničnoj upotrebi – zapravo je to četvrti službeni jezik u tom gradu. Koliko je zastupljen, pokazuje i podatak da Radio-televizija Vojvodine ima deo programa na tom jeziku, a postoje i bunjevačke novine koje izlaze na teritoriji grada Subotice.
Na teritoriji Republike Srbije bunjevački jezik jedan je od jezika nacionalnih manjina. U Srbiji postoji i Nacionalni savet Bunjevaca, a upravo njegovom zaslugom osnovne škole na teritoriji naše zemlje dobile su nastavni predmet nazvan Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture. Nema sumnje da su, sve to imajući u vidu, i kursevi bunjevačkog jezika po mnogo čemu neophodni.
Istorija i poreklo bunjevačkog jezika
Mnoge teorije o poreklu Bunjevaca mogu se čuti i pročitati. Za jednu od onih koje se najčešće pominju zaslužan je Vuk Stefanović Karadžić, prema čijoj pretpostavci termin Bunjevci potiče od reke Bune, koja se nalazi na teritoriji Hercegovine. Poznato je da su Bunjevci katolici i da se u istorijskom smislu smatra da vode poreklo sa područja oko planina Dinare i Svilaje u Dalmaciji, posle čega su krenuli put Like i Slavonije, a zatim dospeli i u Bačku.
Istorija školstva na bunjevačkom jeziku dugačka je i bogata. Prva škola na bunjevačkom jeziku otvorena je davne 1717. godine u Somboru i bila je prva te vrste na teritoriji Srbije. Potom su škole na tom jeziku otvorene i u Baču i u Bođanima, a 1752. godine i u Subotici. Značajno je pomenuti i da je Statut grada Subotice napisan 1745. godine upravo na bunjevačkom jeziku, dok službena upotreba bunjevačkog jezika u Subotici datira od 1850. godine.
Kada je reč o brojnosti govornika, popisi kroz istoriju pokazuju zanimljive podatke. Godine 1910. njih 33.247 među stanovnicima Subotice navelo je bunjevački kao svoj maternji jezik. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, bunjevački kao maternji jezik izabralo je 6.835 ljudi, dok se ukupno 16.706 ljudi izjasnilo kao Bunjevci, što je u tom trenutku podrazumevalo učešće od 0,23% u celokupnom broju stanovnika Republike Srbije. U vreme SFR Jugoslavije govornici bunjevačkog jezika svrstavani su u govornike srpsko-hrvatskog jezika.
Osnovne karakteristike bunjevačkog govora
Bunjevački jezik, odnosno bunjevački govor kako se još naziva, u lingvističkom smislu predstavlja štokavsko narečje ikavskog izgovora. To praktično znači da su mu i po gramatičkoj strukturi i po rečničkom fondu veoma bliski srpski i drugi štokavski govori, pa ga izvorni govornici srpskog jezika bez većih poteškoća razumeju.
Za razliku od nekih drugih manjinskih jezika, bunjevački se piše isključivo latinicom. Upravo ta bliskost sa srpskim jezikom, kako u izgovoru tako i u pismu, čini da učenje bunjevačkog jezika za mnoge polaznike bude znatno jednostavnije nego učenje nekog udaljenijeg stranog jezika.
Iako je govornicima srpskog jezika blizak i razumljiv, bunjevački govor ima i svoje specifičnosti – najpre u ikavskom izgovoru, ali i u pojedinim rečima i izrazima karakterističnim za područje Bačke i za tradiciju Bunjevaca. Baš zbog toga se u okviru osnovnih škola na teritoriji naše zemlje izučava i poseban nastavni predmet posvećen bunjevačkom govoru i elementima nacionalne kulture.
Status bunjevačkog jezika
Na teritoriji Republike Srbije bunjevački jezik ima status jednog od jezika nacionalnih manjina. U gradu Subotici on je i zvanično u službenoj upotrebi, i to kao četvrti službeni jezik u tom gradu, čime je njegov status dodatno osnažen. O prisutnosti bunjevačkog jezika u javnom životu svedoči i podatak da Radio-televizija Vojvodine deo svog programa emituje upravo na tom jeziku, kao i to da u Subotici izlaze bunjevačke novine.
Za očuvanje i unapređenje statusa bunjevačkog jezika zaslužan je i Nacionalni savet Bunjevaca, koji deluje u Republici Srbiji. Zahvaljujući aktivnostima ovog tela, osnovne škole na teritoriji naše zemlje uvele su nastavni predmet nazvan Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture, čime se najmlađima omogućava da se od malih nogu upoznaju sa jezikom i tradicijom svojih predaka.
Kursevi bunjevačkog jezika za sve nivoe
S obzirom na to da je u pitanju jedan od jezika nacionalnih manjina, kao i da na teritoriji Republike Srbije postoji i Nacionalni savet Bunjevaca, nema sumnje da su i kursevi bunjevačkog jezika po mnogo čemu neophodni. Njih u svojoj ponudi ima Škola stranih jezika Akademije Oxford, i to za polaznike različitih nivoa znanja, uzevši u obzir da se tokom organizacije nastave poštuju pravila Zajedničkog evropskog referentnog okvira za jezike, to jest CEFR-a (The Common European Framework for languages). Zainteresovani za kurs bunjevačkog jezika nastavu mogu pohađati na sledećim nivoima:
- A1 nivo, odnosno početni ili osnovni po pravilima pomenutog standarda
- A2 ili viši osnovni, to jest viši početni nivo
- B1 ili niži srednji nivo znanja
- B2 ili viši srednji nivo znanja po pravilima Zajedničkog evropskog referentnog okvira za jezike
- C1 nivo znanja koji CEFR prepoznaje kao niži napredni nivo
- C2 nivo ili viši napredni, odnosno najviši mogući za osobe koje ovaj jezik uče i kojima on nije i maternji
Da napomenemo i to da, izuzev standardnih edukacija, ova škola stranih jezika u ponudi ima i ubrzani kurs bunjevačkog jezika, kao i konverzacijski kurs bunjevačkog, a takođe je ponudom obuhvaćena i škola bunjevačkog jezika za decu, koja je namenjena najmlađim polaznicima. Specijalizovani (stručni) kursevi bunjevačkog jezika su još jedan vid edukacije koji u ponudi ima ova obrazovna institucija, a kojom prilikom polaznici mogu da se specijalizuju za korišćenje tog jezika u okviru konkretne oblasti.
Prijava i organizacija nastave
Svi koji žele da pohađaju kurs bunjevačkog jezika u okviru ove obrazovne institucije treba da se prijave, i to tako što će osnovne informacije o sebi poslati na mejl adresu najbliže poslovnice Škole stranih jezika Akademije Oxford, izdiktirati ih zaposlenima putem telefona ili prijavljivanje izvršiti lično u prostorijama konkretnog predstavništva. Potrebno je da, osim svog imena i prezimena, svaki kandidat prilikom prijavljivanja navede i datum rođenja i broj telefona. Obaveza je svakoga od njih nakon toga i da dostavi odgovarajuću dokumentaciju kako bi se upisao, uz lično prisustvo u trenutku upisa.
Kandidati koji se odluče za opciju da nastavu pohađaju u grupi treba da znaju da se grupni kursevi bunjevačkog jezika mogu pohađati u okviru mikro grupe, koju čine dvoje ili troje polaznika, ili u okviru grupe 4+, koju čini četvoro i više polaznika. Grupni kursevi podrazumevaju organizaciju nastave prema unapred definisanim pravilima, koja ne dozvoljavaju nikakvu izmenu po zahtevu polaznika. Da bi grupa bila formirana, prvo mora da se prijavi najmanji broj kandidata – dvoje za mikro grupu, odnosno četvoro za grupu 4+. Grupa 4+ ima 50 školskih časova po nivou i traje oko tri meseca, dok mikro grupa ima 40 školskih časova po nivou. Tek posle ispunjenja tog uslova nadležni u bilo kojoj poslovnici mogu da donesu odluku o terminima u kojima će kandidati pohađati grupni kurs bunjevačkog jezika, odnosno o datumu početka nastave, dok se nastavni program, tačan broj školskih časova i trajanje nastave za grupu definišu unapred, na nivou celokupne institucije.
Prema potpuno drugačijim pravilima biće organizovan individualni kurs bunjevačkog jezika, kada samo jedan kandidat treba da bude prisutan za vreme časova. Profesor i koordinator za nastavu konkretnog predstavništva detalje u vezi sa organizacijom individualne edukacije definišu direktno sa zainteresovanim kandidatom – od datuma početka i termina, preko rasporeda predviđenih 40 školskih časova, do ukupnog trajanja nastave. Baš zbog toga se vrlo lako može dogoditi da individualni kursevi bunjevačkog jezika traju kraće ili duže nego nastava za grupu polaznika.
Očekuje se posle toga da svi prijavljeni kandidati odluče da li žele nastavu da pohađaju uživo, kada je potrebno da časove prate u prostorijama bilo koje od preko 38 poslovnica Škole stranih jezika Akademije Oxford, ili na daljinu. Svi koji budu odabrali praćenje online nastave treba najpre da obezbede odgovarajući računar, zatim stabilnu internet vezu za sve vreme trajanja nastave i da na izabrani računar instaliraju propisani program, uz dostupnu tehničku podršku. Ne samo da kurs bunjevačkog jezika mogu pohađati fizička lica, nego ova obrazovna institucija takođe može da organizuje i korporativne kurseve bunjevačkog jezika za određeni broj zaposlenih u nekoj firmi – uživo, na daljinu, a po zahtevu klijenta čak i u prostorijama zainteresovane firme.