O bunjevačkom jeziku
Poznat i kao bunjevački govor, bunjevački jezik smatra se jezikom kojim se sporazumevaju Bunjevci, i to primarno oni koji žive na teritoriji Bačke. U pitanju je štokavsko narečje ikavskog izgovora, a na teritoriji grada Subotice, koji je najseverniji u Republici Srbiji, bunjevački jezik nalazi se i u zvaničnoj upotrebi – zapravo je to četvrti službeni jezik u tom gradu. Koliko je zastupljen, pokazuje i podatak da Radio-televizija Vojvodine ima deo programa na tom jeziku, a postoje i bunjevačke novine koje izlaze na teritoriji grada Subotice.
Da bi se bolje razumelo ko su Bunjevci, treba imati na umu da je u pitanju etnička grupa koja živi najpre na teritoriji Bačke, i to oko grada Subotice, mada Bunjevaca ima i u Banatu, zatim na teritoriji susedne Mađarske i u Baranji, koja se prostorno nalazi između teritorija Hrvatske i Mađarske. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, ukupno 16.706 ljudi izjasnilo se kao Bunjevci, što je u tom trenutku podrazumevalo učešće od 0,23% u celokupnom broju stanovnika Republike Srbije.
Mnoge teorije o poreklu Bunjevaca mogu se čuti i pročitati. Za jednu od onih koje se najčešće pominju zaslužan je Vuk Stefanović Karadžić, prema čijoj pretpostavci termin Bunjevci potiče od reke Bune, koja se nalazi na teritoriji Hercegovine. Poznato je da su Bunjevci katolici i da se u istorijskom smislu smatra da vode poreklo sa područja oko planina Dinare i Svilaje u Dalmaciji, posle čega su krenuli put Like i Slavonije, a zatim dospeli i u Bačku. U Srbiji postoji Nacionalni savet Bunjevaca, a njihovom zaslugom osnovne škole na teritoriji naše zemlje dobile su i nastavni predmet nazvan Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture.
Za koga je kurs bunjevačkog jezika i zašto ga učiti
Kurs bunjevačkog jezika namenjen je svima kojima je bunjevački govor potreban ili blizak iz konkretnog razloga, bez obzira na predznanje i uzrast. Bunjevački je u gradu Subotici u zvaničnoj upotrebi kao jedan od službenih jezika, pa ga polaznici uče zbog rada u kulturnim, obrazovnim i medijskim ustanovama i u sredinama severne Bačke u kojima Bunjevci žive.
Najviše polaznika jezik uči iz porodičnih razloga i zbog porekla – da bi negovali maternji štokavsko-ikavski govor svojih predaka, lakše razgovarali sa starijim članovima porodice i preneli ga mlađima. Onima koji se školuju bunjevački olakšava praćenje sadržaja koji se na ovom govoru neguju, uključujući i školski predmet posvećen bunjevačkom govoru i nacionalnoj kulturi.
Snažan podsticaj za učenje jeste kultura i identitet: bunjevački čuva bogatu tradiciju, običaje i folklor, od Dužijance do narodnih pesama, pa ga uče i svi koje zanima očuvanje ovog jezičkog i kulturnog nasleđa. Za svaku od ovih potreba nastava se prilagođava po cilju učenja, tempu i nivou znanja – kroz grupni, individualni ili online kurs.
Kurs bunjevačkog jezika
U današnje vreme kursevi bunjevačkog jezika izuzetno su značajni, jer omogućuju svim zainteresovanima da se sa ovim jezikom upoznaju, i to na jednom od ukupno šest nivoa. Naime, Škola stranih jezika Akademije Oxford prilikom organizacije nastave u potpunosti se pridržava svih pravila koja navodi Zajednički evropski referentni okvir za jezike, odnosno CEFR (The Common European Framework for languages), kao trenutno važeći standard za regulaciju nastave stranih jezika.
Prijavljivanje se vrši putem telefona ili u prostorijama jedne od preko 38 poslovnica ove obrazovne institucije, s tim što osnovne informacije o sebi svaki kandidat može da dostavi i na mejl adresu najbližeg predstavništva. Očekuje se da, osim imena i prezimena, svaki kandidat prilikom prijavljivanja navede i broj svog telefona i datum rođenja. Kandidati koji su pre toga učili bunjevački jezik dostavljaju dokaz o tome koji su nivo znanja stekli ili rade inicijalni test, kako bi nastavu pohađali na odgovarajućem nivou.
Škola stranih jezika Akademije Oxford zvanično je ovlašćena za organizaciju edukacije pomenutog jezika, tako da kandidati po završetku određenog nivoa, a ukoliko prođu propisano testiranje, dobijaju i sertifikat. Podatak o tom sertifikatu mogu da unesu u svoju radnu biografiju, odnosno da zahtevaju od nadležnih u Nacionalnoj službi za zapošljavanje da izvrše upis stečenog sertifikata u njihov radni dosije. Pored opšteg kursa, zainteresovanima su na raspolaganju i ubrzani i konverzacijski kursevi bunjevačkog jezika, ali i specijalizovani stručni kursevi, škola bunjevačkog jezika za decu, online kursevi, privatni časovi i mnoge druge edukacije.
Individualni i grupni kurs bunjevačkog jezika
Nastavu u grupi kandidati mogu pohađati u okviru mikro grupe, koju čine dvoje ili troje polaznika, ili u okviru grupe 4+, koju čini četvoro i više polaznika. Pravila organizacije potpuno su ista za obe vrste grupa, strogo su definisana od strane nadležnih i nisu podložna izmenama. Da bi nastava mogla da počne, prvo mora biti prijavljen najmanji broj zainteresovanih kandidata – dvoje za mikro grupu, odnosno četvoro za grupu 4+. Grupa 4+ ima 50 školskih časova po nivou i traje oko tri meseca, dok mikro grupa ima 40 školskih časova po nivou. Nakon formiranja grupe, nadležno lice konkretne poslovnice određuje kog datuma će početi kurs bunjevačkog jezika za tu grupu, u kojim će terminima polaznici pohađati časove i kako će predviđeni nastavni fond da bude raspoređen.
Najjednostavnija pravila se primenjuju kada se organizuje individualni kurs bunjevačkog jezika ili nastava poznata kao jedan na jedan, prosto zato što tokom časova treba da bude prisutan samo jedan polaznik i predavač. Polaznik sa profesorom i sa koordinatorom za nastavu izabrane poslovnice definiše datum početka i termine održavanja časova, ali i raspored predviđenih 40 školskih časova po nivou, pa samim tim i ukupno trajanje nastave. Baš iz tog razloga se lako može desiti da trajanje bude različito za svakog polaznika koji odluči da nastavu pohađa u formi individualne.
Nastava uživo i online
U oba slučaja kandidat bira da li će nastavu pohađati uživo, u prostorijama izabranog predstavništva Škole stranih jezika Akademije Oxford, ili na daljinu. Predstavništva se nalaze na više od 38 lokacija širom zemlje, pa polaznik lako bira ono koje mu najviše odgovara i u dogovorenim terminima lično prisustvuje časovima.
Svako ko se odluči za nastavu online treba da koristi lični računar odgovarajućih karakteristika i da obezbedi stabilnu vezu sa internetom u prostoru iz kog prati nastavu. Program namenjen praćenju nastave na daljinu polaznik instalira samostalno, uz jasna uputstva nadležnih u izabranoj poslovnici i uz tehničku podršku koja postoji u svakoj poslovnici institucije organizatora. Po zahtevu nadležnih u kompanijama može biti organizovan i korporativni kurs bunjevačkog jezika za određeni broj radnika – po potrebi i direktno u prostorijama kompanije, ako bude obezbeđen prostor odgovarajućih karakteristika.
Bunjevački jezik po CEFR nivoima
Nastava bunjevačkog jezika u Akademiji Oxford organizuje se u skladu sa smernicama Zajedničkog evropskog referentnog okvira za jezike (CEFR – The Common European Framework of Reference for Languages). To znači da se znanje razvija kroz nivoe od A1 do C2, sa jasno definisanim ciljevima za razumevanje, govor, čitanje i pisanje.
Pomenuti jezički okvir podrazumeva ukupno šest nivoa znanja, grupisanih u A, B i C kategorije, pri čemu svaka sadrži po dva nivoa. Osnovni nivo znanja odgovara nivou A1, dok je A2 viši početni nivo. Srednji niži nivo označen je kao B1, a B2 je viši srednji nivo, koji omogućava nesmetanu komunikaciju sa izvornim govornicima. Nivoi C1 i C2 odnose se na napredno poznavanje jezika, i to niži i viši napredni nivo, pri čemu je C2 najviši nivo koji može da dostigne osoba kojoj bunjevački nije maternji jezik.
Udžbenici i materijal za učenje
U nastavi se koriste savremeni materijali za bunjevački jezik, a u zavisnosti od vrste kursa i mnogi drugi materijali u potpunosti prilagođeni gradivu – različiti testovi, audio i video zapisi, dodatni tekstovi i vežbe. Program ravnomerno razvija sve četiri jezičke veštine: slušanje, govor, čitanje i pisanje. Po završetku svakog nivoa polaznici izlaze na pismeni i usmeni deo ispita i, uspešnim polaganjem, stiču uslov za dobijanje sertifikata.