Ispiti provere znanja norveškog jezika kao stranog namenjeni su svima onima koji žele da nastave školovanje u ovoj zemlji, kao i onima koji zbog apliciranja za zaposlenje u Norveškoj imaju potrebu da poseduju sertifikat o nivou poznavanja jezika.
Iako je sistem provere usklađen sa pravilima CEFR-a (The Common European Framework of Reference for Languages), odnosno Zajedničkog evropskog referentnog okvira za jezike, ispiti za proveru znanja ovog jezika koji su namenjeni strancima vrše se samo za sledeće nivoe: A1, A2, B1, B2 i C1, koji je ujedno i najviši stepen znanja jezika za koji strani državljani mogu da imaju sertifikat.
Svi testovi, osim testova za najviši nivo znanja, organizuju se dva puta u toku godine i neophodno je da kandidati blagovremeno kontaktiraju ovlašćene test centre kako bi saznali sledeći termin ispita i kako bi na vreme izvršili prijavu i sve neophodne formalnosti.
Polaganje jednog od ispita za proveru znanja norveškog jezika, osim Norskprøve A1 ispita, namenjeno je kandidatima kojima norveški nije maternji jezik, a koji za potrebe školovanja i zaposlenja u ovoj zemlji ili iz bilo kog drugog razloga imaju potrebu za međunarodno priznatim sertifikatom o nivou znanja ovog jezika.
Trebalo bi imati na umu da se mnogi kandidati vrlo često zbunjuju oko provere znanja norveškog jezika. Razlog za to jeste što je od nedavno došlo do izvesnih izmena u sistemu sertifikata, kao i u njihovim nazivima. Ali da počnemo od početka... Svi testovi u ovoj zemlji koji služe za proveru znanja jezika nazivaju se Norsk språktest, a u okviru njih postoje Språkprøven i Bergenstesten testovi. Zatim, u okviru Språkprøven postoje sadašnji Norskprøve A1 - A2, koji je ranije nosio naziv Norskprøve 2, kao i Norskprøve A2 - B1, koji se ranije nazivao Norskprøve 3. Bergenstesten je zapravo Test i norsk – høyere nivå, a kako je najavljeno, i prva grupa testova, odnosno Språkprøven, trebalo bi da sprovodi sertifikaciju i za B2 nivo poznavanja norveškog za strance.
Koji sve nivoi ispita za norveški kao strani jezik postoje
Iako je poznavanje norveškog jezika za strance u skladu sa pravilima Zajedničkog evropskog referentnog okvira za jezike, za proveru znanja koja su predmet sertifikacije postoje tri ispita.
Prvi Norskprøve test podrazumeva proveru za A1 i A2 nivo, dok je drugi Norskprøve test namenjen proveri znanja za A2, odnosno B1 nivo i, na kraju, Bergenstesten, koji podrazumeva proveru znanja na nivoima B2 i C1, koji je trenutno i najviši nivo poznavanja norveškog jezika za strance.
Kako izgleda ispit o proveri norveškog kao stranog jezika
U okviru svakog ispita proveravaju se uobičajene oblasti, i to: slušanje, čitanje, pisanje i konverzacija.
Satnica za proveru prve dve oblasti je ista, i to: slušanje – 30 minuta i čitanje – 75 minuta. Provera oblasti pisanja traje od 60 do 90 minuta, u zavisnosti od nivoa provere, dok poslednji deo provere traje između 20 i 30 minuta.
1. Norskprøve A1 test - ekvivalent A1 nivou po CEFR-u
Ovaj test je specifičan, jer je njegova osnovna svrha da omogući kandidatima da otkriju da li su savladali osnovna znanja norveškog jezika, s tim da se po uspešno položenom ispitu ne izdaje sertifikat, već je to samo znak kandidatu da može da nastavi dalje.
Norskprøve 1 test je redovan test u školama širom Norveške, ali nije predmet sertifikacije za strane državljane, mada smo ga ipak naveli jer može da posluži za procenu osnovnog znanja jezika.
2. Norskprøve A1 - A2
Kada kandidat polaže ispit za sticanje ovog sertifikata, trebalo bi da u osnovi zna da piše, čita i razume pročitano, sluša i razume šta je čuo, te da zna da govori o temama koje su mu bliske. Uzevši u obzir da je ovo početni nivo znanja jezika, sasvim je za očekivati i greške, ali se od kandidata očekuje dovoljno poznavanje vokabulara da može da vodi razgovor o nekim opštim temama. Trebalo bi i da poseduje osnovna znanja o gramatičkim pravilima, iako se ipak od njega očekuju greške.
Na osnovu ocenjivanja svake pojedinačne oblasti provere, ovlašćeni ispitivači donose odluku da li je poznavanje jezika određenog kandidata na nivou A1 ili na nivou A2. Treba imati na umu da sticanjem međunarodno priznatog sertifikata o poznavanju A2 nivoa norveškog jezika kandidat ima mogućnost da aplicira za dozvolu boravka u ovoj zemlji.
3. Norskprøve A2 - B1
U okviru ovog testa proveravaju se znanja kandidata koja odgovaraju A2 ili B1 nivou po CEFR-u, a provera se takođe vrši u okviru četiri oblasti. Od kandidata se očekuje da zna da izrazi svoje mišljenje o određenoj temi na jednostavniji način, te da ga argumentuje. Takođe, trebalo bi da zna da koristi i složenije veznike i fraze, kao i da prilično dobro poznaje gramatičke kategorije i gramatička pravila.
U okviru provere usmenog dela od kandidata se očekuje da može nesmetano da razgovara o temama koje su mu bliske, kao i o opštim temama, te da može potpuno samostalno da izrazi svoje planove, misli i želje. Očekuje se da kandidat tokom konverzacije pravi pauze, ali one ne bi trebalo da utiču na razumljivost njegovog izlaganja i kvalitet samog razgovora. Vrlo je važan podatak da je uspešno polaganje ovog testa, te sticanje međunarodno priznatog sertifikata, vrlo bitan uslov za posao u ovoj zemlji, jer je upravo posedovanje ovog sertifikata jedan od uslova za konkurisanje za mnoge radne pozicije u Norveškoj.
4. Bergenstesten - ekvivalent B2 i C1 nivoima po CEFR-u
Ovaj ispit je namenjen kandidatima koji poseduju napredna znanja norveškog jezika i nastao je u saradnji Univerziteta u Bergenu i Folkeuniversiteta. Sastoji se iz dva dela, i to pismenog i usmenog dela, koji se održavaju potpuno nezavisno jedan od drugog, i to tri puta godišnje.
Pismeni deo je namenjen svima onima kojima norveški jezik nije maternji, a koji žele da nastave studije na nekom od norveških univerziteta ili, pak, kandidatima koji zbog potreba posla treba da poseduju sertifikat o poznavanju naprednog nivoa norveškog jezika. Usmeni deo ispita je prvenstveno namenjen stranim državljanima koji se zapošljavaju u oblasti zdravstva u ovoj zemlji, pa je neophodno da poseduju sertifikat o visokom stepenu znanja norveškog jezika.
U osnovi, smatra se da ukoliko kandidat uspešno položi ovaj test, to znači da su njegova znanja norveškog jezika ista kao i znanja koja stiču osobe nakon završetka srednje škole, a kojima je norveški jezik maternji.
Kako ovaj ispit podrazumeva naprednija znanja jezika, to je i ispit u tom smislu kompleksniji, pa se od kandidata, između ostalog, očekuje: da je upoznat sa pravilima pisanja eseja i referata na zadatu temu, da razume osobu koja je izvorni govornik norveškog jezika ukoliko govori normalnim ritmom, te da je sposoban da samostalno započne konverzaciju na širok spektar tema, kao i da postavlja pitanja sagovorniku i daje odgovore na pitanja koja su njemu postavljena i slično.
Šta još treba da znate o ispitima za proveru znanja norveškog kao stranog jezika
Kako je ovaj jezik relativno retko u upotrebi, barem u našoj zemlji, svakako se preporučuje pohađanje pripremne nastave, odnosno kurseva norveškog jezika. Takođe, ne treba zaboraviti da je potražnja za polaganjem ispita o proveri znanja norveškog jezika prilično velika, pa je svakako neophodno na vreme se raspitati o sledećem terminu polaganja, uzevši u obzir da se ispiti održavaju dva, odnosno tri puta u godinu dana.
Ukoliko kandidat želi da sam izvrši procenu znanja ovog jezika, postoje dve skale. Prva je određena za A1 i A2 nivo znanja jezika, dok je druga za nivo A2 do B1. Što se pismenog dela tiče, ukoliko na sledećih 10 pitanja imate barem 7 odgovora sa „da”, vaše znanje odgovara nivou A2 ili B1, dok ukoliko imate manje od 7 odgovora sa „da”, onda vaše znanje odgovara nivou A1 ili A2. Isti sistem „bodovanja” odnosi se i na procenu poznavanja jezika u okviru usmenog dela.
Pitanja za samoprocenu pismenog poznavanja ovog jezika su:
- Mogu da čitam i razumem jednostavna objašnjenja?
- Mogu samostalno da napišem jednostavnu poruku?
- Mogu da napišem jednostavan tekst o onome što planiram ili želim?
- Mogu da opišem sliku koju gledam?
- Mogu da napišem jednostavan tekst o nekom svom iskustvu?
- Mogu da napišem šta volim i ne volim?
- Mogu da sastavim rečenicu korišćenjem jednostavnih veznika, poput: i, ali, zato i sličnih?
- Mogu da napišem jednostavan tekst u kome poredim dve stvari?
- Mogu da napišem jednostavan tekst o određenoj temi koja mi je relativno bliska?
- Mogu da napišem jednostavan tekst u kome ću da izrazim svoje mišljenje o nečemu?
Pitanja za samoprocenu usmenog poznavanja norveškog jezika za strance su:
- Mogu jednostavno da govorim o dve stvari i da ih upoređujem?
- Mogu da slušam i razumem jednostavnija objašnjenja?
- Mogu da opišem sliku koju gledam?
- Mogu da odgovorim na pitanja koja su vezana za neku opštu temu koja mi je bliska?
- Mogu da postavim pitanja koja su vezana za neku opštu temu?
- Mogu da pričam o nekom svom iskustvu?
- Mogu da pričam o onome što planiram i želim da uradim?
- Mogu da pričam o onome što volim i što ne volim?
- Mogu da izrazim svoje mišljenje o nečemu što mi je poznato?
- Mogu da ispričam ono što sam čuo o nekom događaju ili iskustvu neke druge osobe?
Ova samoprocena, naravno, nije u potpunosti pouzdan način da saznate kom nivou poznavanja norveškog odgovara vaše znanje, ali je svakako korisna.
Priprema za ispite iz norveškog jezika za strance u Akademiji Oxford prilagođava se izabranom nivou i cilju kandidata, kroz rad na svim veštinama i tipovima zadataka koji se proveravaju. Nastava može biti individualna ili online, a pre početka procenjuje se trenutni nivo znanja kako bi se napravio plan rada do ispita.